Diyabete:Ibimenyetso bya mbere, ibimenyetso bikomeye,n’indyo y’uyirwaye

Abantu barwaye Diyabete baba bafite Isukari nyinshi mu maraso yabo. Iki kibazo gishobora gutangira mugihe umuntu ari muto (diyabete yo mu bwoko bwa 1) cyangwa akuze (Diyabete yo mu bwoko bwa 2). Indwara ya diyabete yo mu bwoko bwa 1 mubisanzwe irakomeye, kandi abantu bakenera imiti yitwa insuline kugirango bayigenzure. Ariko abantu benshi barwaye diyabete bafite iy’ubwoko bwa 2, guhera kumyaka 40.
Ibimenyetso bya mbere bya diyabete:
.Guhorana inyota
.Kugira inkari kenshi kandi nyinshi
.Kumva buri gihe unaniwe
. kumva buri gihe ushonje
. gutakaza ibiro
Nyuma ibimenyetso bikomeye :
.kurwara k’uruhu
.kugira ibihe byo kutabona neza
.rimwe na rimwe gutakaza ibyiyumvo mu maboko cyangwa ibirenge
.indwara zandurira mu gitsina
.ibisebe ku birenge bidakira
.gutakaza ubwenge (mu bihe bikabije)
Ibimenyetso byose wenda biterwa nizindi ndwara. Kugirango umenye niba umuntu arwaye diyabete, gerageza inkari ze urebe niba harimo isukari. Bumwe mu buryo bwo gupima inkari ni ukumva uburyohe bwazo. Niba bikuryoheye, saba abandi bantu 2 bumve ko biryoshye. Basabe bumve inkari zabandi bantu batatu. Niba abantu bose bemera ko inkari z’umuntu umwe ziryoha, birashoboka ko arwaye diyabete.
Ubundi buryo bwo gupima inkari ni ugukoresha impapuro zidasanzwe (urugero, Uristix). Niba ibyo bihindura ibara iyo byinjijwe mu nkari, birimo isukari.
Niba umuntu ari umwana cyangwa muto ukuze, agomba kubonwa n’umukozi ukora ubuvuzi bwiza cyangwa umuganga.
Iyo umuntu arwaye diyabete nyuma y’imyaka 40, birashobora kugenzurwa neza nta miti, kurya neza no gukora siporo nyinshi. Indyo y’umuntu urwaye diyabete ni ingirakamaro cyane kandi igomba gukurikizwa neza mu buzima.
Indyo ya diyabete: Abantu babyibushye barwaye diyabete bagomba guta ibiro kugeza bagaruye ibiro byabo bisanzwe. Abarwayi ba diyabete ntibagomba kurya isukari iyo ari yo yose, cg ibiryohereye. Ni ngombwa kuri bo kurya imboga nyinshi , n’umugati wuzuye ingano. Ariko abarwayi ba diyabete bagomba kandi kurya ibindi biribwa birimo ibinyamisogwe, nk’ibishyimbo, umuceri n’ibirayi, ndetse n’ibiribwa birimo proteyine.
Diyabete ku bantu bakuru irashobora rimwe na rimwe gufashwa no kunywa isupu ya cactus (nopal, Opuntia).

Nopal, izwi kandi ku izina rya pearly cactus cyangwa Opuntia, ni ikimera gifite imbuto ziribwa, gikunze gukoreshwa mu biryo byo muri Mexico ndetse n’ubuvuzi gakondo.
Kubitegura:
Gabanya cactus mo uduce duto hanyuma uyijanjagure (uyisekure) kugirango isohokemo amazi.
Kunywa igikombe kimwe n’igice cyayo mazi inshuro 3 buri munsi mbere yo kurya.
Kugira ngo wirinde kwandura no gukomeretsa uruhu, oza amenyo buri gihe nyuma yo kurya, guhorana uruhu rusukuye (gukaraba umubiri wose), kandi uhore wambara inkweto kugirango wirinde gukomeretsa ibirenge. Ushobora kandi kuruhuka kenshi ukoresheje ibirenge washyize hejuru.

Twabikuye muri iki gitabo ku rupapuro rw’127

